Zašto su alkalnost i kiselost tijela važni?

 Ljudski organizam stalno održava vrlo usku acidobaznu ravnotežu jer enzimi, živčani sustav, mišići i brojni metabolički procesi mogu normalno funkcionirati samo unutar određenog raspona pH vrijednosti. To ne znači da hrana može proizvoljno zakiseliti ili alkalizirati cijelo tijelo. Krv, želudac, urin i pojedina tkiva prirodno imaju različite pH vrijednosti, a organizam ih regulira različitim mehanizmima.

Što zapravo znači pH vrijednost?

pH vrijednost opisuje koliko je određena otopina kisela ili alkalna. Niža pH vrijednost znači veću kiselost, dok viša vrijednost označava veću alkalnost. Različiti dijelovi tijela namjerno funkcioniraju u različitim uvjetima. Želudac je izrazito kiseo jer takva sredina omogućuje probavu hrane i uništavanje velikog broja mikroorganizama, dok se krv održava u vrlo uskom, blago alkalnom rasponu. Upravo je ta precizna regulacija jedan od razloga zbog kojih tijelo može normalno funkcionirati unatoč stalnim promjenama u prehrani, aktivnosti i metabolizmu.

Kako tijelo održava acidobaznu ravnotežu?

Organizam koristi nekoliko sustava kako bi spriječio značajne promjene pH vrijednosti krvi. Kemijski puferi u krvi mogu brzo vezati ili otpustiti vodikove ione, pluća reguliraju količinu ugljikova dioksida koji izdišemo, a bubrezi kontroliraju izlučivanje kiselina i bikarbonata kroz urin. Kada tijekom aktivnosti nastane više kiselih metaboličkih produkata, disanje se ubrzava, a organizam ih postupno uklanja ili neutralizira. Bubrezi djeluju sporije, ali imaju ključnu ulogu u dugoročnoj regulaciji. Zahvaljujući tim sustavima pH krvi kod zdrave osobe ostaje vrlo stabilan čak i kada sastav prehrane značajno varira.

Može li hrana zakiseliti tijelo?

Jedan od najčešćih mitova jest tvrdnja da meso, mliječni proizvodi, žitarice ili šećer zakiseljavaju krv, dok povrće i voće tijelo alkaliziraju. Hrana doista može utjecati na količinu kiselih ili alkalnih spojeva koje tijelo mora obraditi, ali kod zdrave osobe ne mijenja značajno pH krvi. Bubrezi će prilagoditi sastav urina i izlučiti višak tvari kako bi krv ostala unutar sigurnog raspona. Zato se nakon određenih obroka pH urina može promijeniti, ali to nije dokaz da se promijenila kiselost cijelog organizma. Urin je upravo jedan od načina na koji tijelo održava stabilnu unutarnju ravnotežu.

Zašto prehrana ipak može biti važna?

Iako hrana ne može jednostavno alkalizirati krv, sastav prehrane i dalje ima velik utjecaj na zdravlje. Prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama i drugim minimalno prerađenim namirnicama često se povezuje s boljim unosom vlakana, kalija, magnezija, vitamina i različitih biljnih spojeva. Zdravstvene koristi takve prehrane ne nastaju zato što mijenja pH krvi, nego zato što osigurava hranjive tvari koje podržavaju normalnu funkciju organizma. S druge strane, prehrana s vrlo malo biljnih namirnica može biti siromašna vlaknima i određenim mikronutrijentima, bez obzira na to kako je netko opisuje u smislu kiselosti ili alkalnosti.

Što se događa tijekom intenzivnog treninga?

Tijekom zahtjevne aktivnosti mišići brzo proizvode energiju, a pritom nastaju različiti metabolički produkti koji privremeno utječu na lokalnu kiselost unutar mišića. Kod visokog intenziteta povećava se koncentracija vodikovih iona, što može pridonijeti osjećaju pečenja i smanjenju sposobnosti mišića da nastavi raditi istim intenzitetom. Laktat se često pogrešno proglašava glavnim uzrokom tog osjećaja, iako je njegova uloga složenija i on nije otpad koji jednostavno zakiseljava mišiće. Nakon završetka serije ili intervala organizam relativno brzo ponovno uspostavlja ravnotežu kroz cirkulaciju, disanje i metaboličke procese.

Trebamo li pokušavati alkalizirati organizam?

Kod zdrave osobe nema potrebe pokušavati mijenjati pH krvi alkalnom vodom, posebnim prašcima ili restriktivnim režimima prehrane. Kada bi se pH krvi značajno pomaknuo iz normalnog raspona, radilo bi se o ozbiljnom medicinskom stanju, a ne o nečemu što se rješava određenom namirnicom. Alkalna voda može imati nešto viši pH od obične vode, ali nakon dolaska u izrazito kiselu sredinu želuca njezin učinak na ukupnu acidobaznu ravnotežu organizma vrlo je ograničen. Mnogo je važnije održavati kvalitetnu prehranu, dovoljno tekućine i normalnu funkciju pluća i bubrega.

Kada poremećaj pH postaje zdravstveni problem?

Prava acidoza ili alkaloza nastaje kada fiziološki sustavi više ne mogu održavati pH krvi u normalnom rasponu. To se može dogoditi kod ozbiljnih bolesti pluća, bubrega, metaboličkih poremećaja, nekontroliranog dijabetesa, teškog povraćanja ili drugih medicinskih stanja. Takve promjene mogu biti opasne jer utječu na funkciju srca, živčanog sustava i drugih organa. One nisu isto što i uobičajene promjene pH urina nakon obroka niti su posljedica toga što je netko pojeo kiselu namirnicu. Kod zdrave osobe tijelo svakodnevno vrlo učinkovito regulira vlastitu acidobaznu ravnotežu bez potrebe za posebnim intervencijama.

TLDR - sažetak:

• Tijelo mora održavati stabilnu acidobaznu ravnotežu jer brojni enzimi i fiziološki procesi ovise o pravilnoj pH vrijednosti.
• Krv, želudac, urin i različita tkiva prirodno imaju različite pH vrijednosti.
• Hrana može promijeniti pH urina, ali kod zdrave osobe ne može značajno alkalizirati ili zakiseliti krv.
• Tijekom intenzivnog treninga lokalne promjene kiselosti u mišićima doprinose umoru, ali organizam ih brzo regulira.
• Najbolji pristup je kvalitetna i raznolika prehrana, a ne pokušaj mijenjanja pH tijela alkalnom vodom ili posebnim dijetama.