Ako imate staža u treningu vjerojatno ste barem deset puta čuli one omjere - prehrana je 70 posto, trening trideset, ili obrnuto. U svakom slučaju brojke ukazuju na važnost jednog, a inferiornost drugog. Pa možemo li onda nešto izostaviti?
Odmah ću vam reći - to nije nužno najbolji stav za ostvarenje cilja. Pregovaramo li o metodama, mogućnostima, izostavljanjima i prepravkama prije no što smo pokazali volju radom može biti predznak kasnijeg odustajanja. Nemojte me krivo shvatiti, naravno da treba planirati i promisliti, a ne uletjeti u svijet fitnessa glavom kroz zid. Međutim, planiranje i promišljanje gleda optimizaciju kao svoju svrhu dok sve ono isprva spomenuto više traži žrtvu koju može proglasiti balastom pa nastaviti bez nje.
Ovdje tako imamo naoko bizarnu situaciju gdje naslovno pitanje postavlja prehranu u ulogu spasitelja i glavnog krivca istovremeno. Kako to radi? Stavlja na nju teret potpunosti. Mora odraditi sve, mora omogućiti najbolji rezultat, mora, jednostavno mora, biti sveobuhvatno rješenje. I to je zeznuto. Iz više razloga. No, prije nego što ih krenemo obrazlagati, moramo dati koliko-toliko plastičan odgovor na to pitanje.
Da, možemo mršavjeti samo dobrom prehranom. U kolokvijalnom smislu popravljanja navika jedenja kroz odabir i količinu namirnica doista ostvarujemo pozitivan pomak, ali sada je vrijeme za one razloge zeznutosti...
Prije svega, hrana koju unosimo za mnoge - pogotovo natjecatelje u bodybuildingu - postane zbroj kalorija kroz prizmu "velike trojke", ugljikohidrata, masti i proteina. Gledajući namirnice kroz njihov sastav i konačan kalorijski zbroj istovremeno imamo i nemamo pojam kalorije. Znamo što je, ali prelazimo preko njene praktične uporabe. Kako to mislim? Doživljavamo kalorije kao benzin. Trebamo određenu količinu da auto vozi, a ovisno o unosu imamo ideju koliko daleko i/ili brzo može ići. I što onda zaboravljamo? Zadnju riječ! "Ići".
Vidite, pitanje iz naslova nije tako rijetko, pogotovo kod ljudi kojima trening izaziva osjećaj muke i priziva dozu jeze zbog napora. Međutim, trening je ovdje svojevrstan ključ. Trening je "ići."
Ok, ok, izgubili smo se? Idemo nazad na auto. Benzin koji smo koristili može biti sjajan, vrhunski obrađen kvalitetan proizvod, ali nećemo vikati na njega ako nam auto ne ide 100 kilometara na sat dok stoji u garaži ili polako vozi. Tko je zadužen za to da auto dotjera do te brzine? Naše stopalo! Ne ulazeći u nužnu mehaniku motora ovdje, shvatimo da smo baš mi ti koji postavljaju određeni cilj pred naše vozilo diktirajući mu tempo vlastitom nogom.
I čekaj, što sad to ima s treningom ili dobrom prehranom?
Zamislite sebe kao taj auto. Hranu već imamo kao benzin. Mi znamo da će tijelo trošiti hranu kao benzin, a isto tako, ono je dovoljno mudro uskladištiti višak koji dobije kao rezerve.
Zatim nadodajte svoje popravljene navike. Nije više burek za doručak, fast food dostava za ručak, usputne slastice, možda sladoled, pa opet neka pizza, ili sendviči za večeru. Unosite više vlakana, zelenog povrća, kvalitetno meso umjesto prerađevina itd.
Unosite sve to u istoj ili malo manjoj kalorijskoj količini nego prije, ali napredak je spor! Ne samo spor, ne čini vam se kako igdje zapravo idete. Imate dojam ubrizgavanja raketnog goriva, a niste poletjeli ni kao falširana petarda!
- Što će natjerati vlasnike automobila na odlazak do pumpe? Prazan rezervoar.
- Što će natjerati tijelo da troši vlastite zalihe uskladištene energije? Prazan rezervoar.
- Što, u oba slučaja, uzrokuje pražnjenje rezervoara? Aktivnost!
Auto mora biti korišten više ili manje intenzivno kroz određenu jedinicu vremena i eto vas nazad na benzinskoj. Tijelo, isto tako, mora uzeti u obzir svoju potrošnju pa onda prema njoj regulirati unos. Nema baš smisla planirati pražnjenje vlastitog rezervoara, a istovremeno stalno dolaziti kapnuti još malo benzina svako toliko.
Tu, čuli smo iz više primjera, dolazi do ljutnje i želje za odustajanjem. Konačno jedemo "pravilno", a nema te nagrade u vidu lijepe figure kojoj smo se nadali. Zašto? Zapravo je jednostavno. Nismo napravili ogroman količinski pomak unazad kojim bi se sustavno izgladnjivali, niti smo povećali razinu aktivnosti kojom bi ubrzali potrošnju. Sve što smo napravili je intervenciju u izbor hrane. Ona je sama po sebi dobra stvar, no nije uvijek dovoljna!
Ako je vaš cilj smršaviti, računica je - kao što smo više puta rekli - jednostavna. Unos ne smije nadjačati potrošnju inače smo uvijek u suficitu, a cilj nam je kalorijski deficit, odnosno manjak.
Prehrana tu treba pomoć. Pomoć koja izgleda i ozbiljno miriše kao trening! Ne mora to nužno biti dizanje utega, niti trčanje. Bicikl, plivanje, penjanje, nogomet, košarka, pa i samo hodanje kao takvo, podiže razinu potrošnje i olakšava posao prehrani. Ona više neće biti glavni krivac za izostanak napretka na koju je svaljen sav teret.
Ali čekaj, može li se onda jednostavno izračunati potrošnja bez nekih pretjeranih aktivnosti pa onda smanjiti unos tako da smo čak i tada u deficitu? Može, da, međutim to je ono neoptimalno mršavljenje. Mršavljenje u kojem ne postajete bolja, isklesanija verzija sebe, već, manja, ali naoko ista.
Aktivnosti, pogotovo težinski trening, znatno pomažu razvoju mišića. Mišići, razvijeni, više troše, pomažu pokretima i funkcijama tijela te podižu naš učinak na čitav niz načina. Eksplozivniji smo, snažniji, otporniji. Taj razvoj novih aduta podiže i kalorijsku potražnju što znači da se ne trebamo tjerati do samih granica brojanja svakog zrnca riže kako bi smršavili. Veliki bilderi u dijeti pojedu više no mnogi ljudi u prosječnom danu. Zašto? Jer mišići koje imaju mnogo troše!
Stoga mišićna aktivnost i pravilna prehrana idu ruku pod ruku. Kao što nije fer očekivati od tri treninga utezima tjedno da sanira sve naše megalomanske prehrambene greške kroz tjedan, tako nije pošteno tražiti od hrane da honorira neaktivnost.
Možemo smišljati i kreirati stotine različitih metoda kojima opravdavamo svoje manjkavosti u ovoj ili onoj sferi - ili jednostavno pomoći sebi - izlaskom na sve fronte. Sitni prepravci glede aktivnosti i prehrane s vremenom lakše postaju veće promjene u navikama, a samim time popravljaju izgled figure. Kratkoročno intenzivne intervencije u jednom od tih polja najčešće uzrokuju frustraciju i mrzovoljnost kod svakog idućeg pokušaja pozitivnog pomaka!
Redovita aktivnost, smislena prehrana, kvalitetna suplementacija, sve su to dijelovi slagalice koji doprinose rezultatu. Maknite jedan i znate da ostali moraju podnositi priličan teret.
I što onda? Radi li se tijelo u teretani, na igralištu, u kuhinji ili možda laboratoriju?
Tijelo se, recimo to tako, oblikuje radom, održava prehranom i pomaže suplementacijom. Bitno je samo imati volju za iskren početak i pravilno shvaćanje svakog od tih segmenata.
I evo nas na plaži, spremnih za ljeto :) !
Proteka Team