Koja je razlika između proteina, masti i ugljikohidrata

Prehrana ima osnovnu ulogu u našem zdravlju, a makronutrijenti su komponente naše prehrane koje daju energiju i podržavaju različite tjelesne funkcije. Tri primarna makronutrijenta – proteini, ugljikohidrati i masti – imaju različite uloge u tijelu, zbog čega je razumijevanje njihovih razlika ključno za optimizaciju prehrane i postizanje fitness ciljeva.

Proteini, ugljikohidrati i masti su makronutrijenti potrebni tijelu u velikim količinama. Oni daju energiju (kalorije) i neophodni su za rast, popravak i održavanje tkiva i organa. Iako su sva tri makronutrijenta vitalna, njihovi omjeri i vrste ipak nisu jednaki. O čemu se točno radi?

Protein: gradivni blok mišića

Proteini se često nazivaju gradivnim blokovima tijela zbog njihove uloge u rastu, obnavljanju i održavanju tkiva. Sastavljeni su od aminokiselina i neophodni za razne fiziološke funkcije uz razvoj mišića.

Aminokiseline, građevne jedinice proteina, podijeljeni su u esencijalne i neesencijalne vrste. Tijelo ne može sintetizirati esencijalne aminokiseline i moraju se dobiti iz prehrambenih izvora. Ove aminokiseline igraju ključnu ulogu u sintezi proteina, procesu kojim stanice izgrađuju proteine ​​potrebne za oporavak i rast mišića.

Osim svoje strukturne uloge u mišićima, protein podržava imunološki sustav, proizvodnju enzima i regulaciju hormona. Za sportaše i one koji se bave fitness aktivnostima, adekvatan unos proteina ključan je za podršku oporavku mišića i prilagodbu na stres izazvan vježbanjem.

Izvori prehrambenih proteina uključuju životinjske i biljne izvore. Životinjske bjelančevine poput mesa, peradi, ribe, jaja i mliječnih proizvoda potpune su bjelančevine koje sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnim količinama. Biljni proteini poput graha, leće, tofua i kvinoje daju proteine, ali mogu nedostajati određene esencijalne aminokiseline, što zahtijeva raznoliku prehranu kako bi se osigurali potpuni profili aminokiselina.

Ugljikohidrati: energetske potrebe tijela

Ugljikohidrati su primarni izvor energije za tijelo, osobito za aktivnosti visokog intenziteta i rad mozga. Oni se dijele u dvije glavne vrste: jednostavni ugljikohidrati (šećeri) i složeni ugljikohidrati (škrob i vlakna).

Jednostavni ugljikohidrati sastoje se od jedne ili dvije jedinice šećera i brzo se probavljaju i apsorbiraju u krvotok, što dovodi do brzog povećanja razine šećera u krvi. Nalaze se u hrani poput voća, slatkiša i slatkih pića. Složeni ugljikohidrati se sastoje od dužih lanaca molekula šećera i treba im više vremena da se razgrade i probave. Oslobađanje energije iz njih je ravnomjerno, a nalaze se u namirnicama poput cjelovitih žitarica, povrća i mahunarki.

Ugljikohidrati potiču tjelesnu aktivnosti i održavaju optimalnu funkciju mozga. Tijekom vježbanja, ugljikohidrati pohranjeni u mišićima i jetri (glikogen) se razgrađuju u glukozu, koja služi kao primarni izvor energije za mišićne kontrakcije. Dovoljan unos ugljikohidrata osigurava održivu razinu energije tijekom vježbanja i podržava oporavak nakon obnavljanja zaliha glikogena.

Ugljikohidrati bogati vlaknima poput cjelovitih žitarica, voća i povrća potiču sitost i pomažu u kontroli apetita, što ih čini vrijednima za regulaciju težine, ali i za zdravlje probavnog sustava te regulaciju razine šećera u krvi.

Balansiranje unosa ugljikohidrata na temelju individualnih razina aktivnosti i ciljeva ključno je za optimizaciju performansi i zdravlja. Iako su ugljikohidrati ključni za energiju, pretjerana konzumacija rafiniranih šećera može dovesti do skokova u razini šećera u krvi i pridonijeti zdravstvenim problemima poput inzulinske rezistencije i pretilosti.

Masti: za zdravlje i apsorpciju hranjivih tvari

Masti su često pogrešno shvaćene. No, radi se o ključnim makronutrijentima za razne fiziološke funkcije u tijelu. Oni su najkoncentriraniji izvor energije i daju dvostruko više kalorija po gramu u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima. Masti igraju ključnu ulogu u pokretanju organa, proizvodnji hormona i apsorpciji vitamina topivih u mastima (A, D, E i K).

Postoje različite vrste prehrambenih masti:

• Zasićene masti: nalaze se prvenstveno u životinjskim proizvodima kao što su meso, mliječni proizvodi i maslac te u nekim tropskim uljima poput kokosovog i palminog ulja. Visoki unos zasićenih masti može povećati razinu LDL kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
• Nezasićene masti: Dijele se na mononezasićene masti (nalaze se u maslinovom ulju, avokadu i orasima) i polinezasićene masti (nalaze se u masnoj ribi poput lososa, lanenih sjemenki i suncokretovih sjemenki). Nezasićene masti smatraju se zdravim za srce jer mogu pomoći u snižavanju razine LDL kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti.
• Trans masti: Umjetne masti, koje se nalaze u djelomično hidrogeniranim uljima koja se koriste u prerađenoj hrani poput pekarskih proizvoda i margarina, treba izbjegavati jer podižu razinu LDL kolesterola i povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Unatoč visokom sadržaju kalorija, masti su neophodne za cjelokupno zdravlje. Daju osjećaj sitosti, pomažu u kontroli apetita i sprječavaju prejedanje. Uključivanje zdravih masnoća u vašu prehranu podržava rad mozga, zdravu kožu i kosu te pomaže u apsorpciji vitamina topivih u mastima.

Do Čitanja,
Luka Kuhar