Što uzrokuje varikozne vene i kako im pristupiti?

 Kod nekih ljudi ne izazivaju gotovo nikakve tegobe, dok kod drugih mogu uzrokovati osjećaj težine, napetosti, oticanje, svrbež ili bol u nogama. Na njihov razvoj snažno utječu genetika, dob i način života. Trening i prehrana mogu pomoći u smanjenju određenih čimbenika rizika i ublažavanju simptoma, ali već razvijene varikozne vene najčešće se ne mogu ukloniti samo promjenom životnih navika.

Kako nastaju varikozne vene

Vene u nogama imaju zadatak vraćati krv prema srcu, pri čemu se moraju suprotstaviti djelovanju gravitacije. U tome im pomažu mali venski zalisci koji propuštaju krv prema gore i zatvaraju se kako bi spriječili njezino vraćanje prema stopalima. Kada ti zalisci oslabe ili više ne zatvaraju venu dovoljno učinkovito, dio krvi počinje se zadržavati u veni. Povećani tlak postupno rasteže stijenku vene, zbog čega ona postaje šira i izraženija. Upravo zato varikozne vene najčešće nastaju na potkoljenicama i natkoljenicama, gdje je hidrostatski tlak tijekom stajanja najveći. Proces se obično razvija postupno i može trajati godinama.

Zašto ih neki ljudi dobivaju češće?

Genetika je jedan od najvažnijih čimbenika. Ako bliski članovi obitelji imaju varikozne vene, vjerojatnost njihova razvoja je veća zbog naslijeđenih karakteristika venskih zalistaka i vezivnog tkiva. Rizik također raste s godinama jer vene postupno gube dio svoje elastičnosti. Dugo stajanje ili sjedenje može dodatno povećavati venski tlak u nogama. Trudnoća također predstavlja važan čimbenik zbog hormonalnih promjena, povećanog volumena krvi i pritiska maternice na vene. Veća tjelesna masa može dodatno otežavati venski povrat, osobito kada je povezana s niskom razinom svakodnevnog kretanja. Važno je razumjeti da varikozne vene nisu jednostavno posljedica loše kondicije. Vrlo aktivna osoba također ih može razviti ako postoji snažna genetska predispozicija.

Može li trening spriječiti varikozne vene?

Redovita tjelesna aktivnost može pozitivno djelovati na cirkulaciju u nogama. Kontrakcije mišića listova tijekom hodanja, trčanja, penjanja stepenicama ili drugih aktivnosti djeluju poput pumpe koja potiskuje krv iz donjih ekstremiteta prema srcu. Zbog toga se mišići potkoljenice često nazivaju važnim dijelom venske pumpe. Trening ipak ne može potpuno spriječiti nastanak varikoznih vena kod osobe koja ima snažnu genetsku predispoziciju. Njegova najveća vrijednost leži u održavanju dobre cirkulacije, tjelesne mase, mišićne funkcije i općeg zdravlja krvnih žila. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje i trening snage mogu biti korisni. Najvažnije je redovito kretanje, posebno kod osoba koje tijekom posla provode mnogo vremena sjedeći ili stojeći.

Je li trening snage problem za osobe s varikoznim venama?

Česta je pretpostavka da dizanje utega automatski pogoršava varikozne vene. U većini slučajeva umjeren i pravilno izveden trening snage nije potrebno izbjegavati. Jačanje mišića nogu može čak podržati funkciju mišićne pumpe i olakšati venski povrat. Problem se može pojaviti kod vrlo velikih opterećenja uz dugotrajno zadržavanje daha i snažno napinjanje. Takva tehnika privremeno povećava tlak u trbušnoj šupljini i venama. Osobama koje već imaju izražene simptome često bolje odgovaraju kontrolirana opterećenja, pravilno disanje i nešto veći broj ponavljanja. To ne znači da je potrebno prestati trenirati noge. Čučnjevi, iskoraci, podizanja na prste i druge vježbe mogu ostati dio programa ako ne izazivaju bol, izrazito oticanje ili značajno pogoršanje simptoma.

Može li prehrana pomoći?

Ne postoji namirnica koja može popraviti oštećene venske zaliske ili ukloniti ve   postojeće varikozne vene. Prehrana ipak može neizravno pomoći održavanjem zdrave tjelesne mase i normalne probave. To može smanjiti dio dodatnog pritiska kojem je venski sustav izložen. Prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i drugim izvorima vlakana posebno je korisna jer smanjuje sklonost zatvoru. Dugotrajno i snažno napinjanje tijekom pražnjenja crijeva povećava tlak u trbušnoj šupljini i može otežati venski povrat. Dovoljan unos tekućine također podržava normalnu probavu. Pretjerano visok unos soli kod nekih ljudi može pridonijeti zadržavanju vode i osjećaju otečenosti, ali sol sama po sebi nije uzrok varikoznih vena.

Mogu li se postojeće varikozne vene povući treningom?

Jednom kada je vena značajno proširena i njezini zalisci više ne funkcioniraju pravilno, trening obično ne može vratiti venu u prethodno stanje. Redovita aktivnost može poboljšati subjektivni osjećaj u nogama i smanjiti stagnaciju krvi, ali vidljiva vena često ostaje prisutna. Slično vrijedi i za mršavljenje. Smanjenje viška tjelesne mase može rasteretiti venski sustav i ublažiti simptome, ali neće nužno ukloniti već nastalu varikoznu venu. Kada su tegobe izraženije, postoje medicinski postupci kojima se problematične vene mogu zatvoriti ili ukloniti.

Što možete napraviti u svakodnevnom životu?

Najkorisnija strategija obično nije jedna posebna vježba ili namirnica, nego smanjenje vremena provedenog potpuno nepomično. Ako dugo sjedite, povremeno ustanite i prošećite. Ako dugo stojite, kratko hodanje ili nekoliko podizanja na prste može aktivirati mišiće listova i potaknuti cirkulaciju. Redoviti trening, održavanje primjerene tjelesne mase i dovoljno svakodnevnog kretanja imaju najveći smisao kao dugoročna strategija. Kod izraženog oticanja, promjena na koži, rana oko gležnja, čestih bolova ili krvarenja iz vene potrebno je zatražiti liječničku procjenu. Iznenadna bol i oticanje jedne noge, osobito ako su praćeni crvenilom ili toplinom, nisu tipični simptomi koje bi trebalo pripisati samo varikoznim venama. Takve promjene zahtijevaju pravodobnu medicinsku procjenu zbog mogućnosti drugih problema s venskom cirkulacijom.

TLDR - Sažetak:

• Varikozne vene nastaju kada oslabljeni venski zalisci dopuštaju zadržavanje krvi i povećanje tlaka u venama nogu.
• Genetika, dob, trudnoća, dugo stajanje ili sjedenje i višak tjelesne mase mogu povećati rizik.
• Hodanje, kardio aktivnosti i trening snage mogu poboljšati cirkulaciju i ublažiti simptome, ali ne mogu pouzdano ukloniti već nastale varikozne vene.
• Uravnotežena prehrana, dovoljno vlakana, odgovarajući unos tekućine i održavanje zdrave tjelesne mase mogu neizravno smanjiti opterećenje venskog sustava.
• Dugoročno su najvažniji redovito kretanje, progresivan trening i izbjegavanje dugih razdoblja potpune nepokretnosti.