U životu treba znati prepoznati kada je nešto korisno, a kada samo prolazni trend ili razvikana fora. Kako to često biva u svijetu prehrane, situacija zna biti vrlo prevrtljiva i neuhvatljiva!
Omega masne kiseline. Idemo biti iskreni, može li zvučati čudnije ili gore? Riječ omega nema nam neko stvarno značenje u svakodnevnoj uporabi osim ako ne obrađujemo neko gradivo iz Grčke ili gledamo Star Trek, a masne i kiseline - pa što tu zapravo zvuči seksi ili poželjno?
Masti su taj problem imale jako, jako dugo vremena. Kao svojevrsno žrtveno janje prinesene su javnoj percepciji kao izvor svega zla, sala i muke vezane uz dobar izgled. Ako ima masti, bilo kakvih, onda nam ne ginu oni "šlaufi" oko bokova i gomila neželjenih kilograma!
Zato smo kroz različite poruke na ambalažama prehrambenih proizvoda dugo susretali ključnu riječ "light". Zašto light? Jer je "lagano" po pitanju masti, a masti nose puno kalorija i onda smo tako spasili proizvod koji bi nas inače prokleo na vječnu pošast nezaustavljive debljine.
Masti vs. Šećeri!
Tako, iako s nešto (samo nešto) manje senzacionalizma, je išla propaganda vezane uz te proizvode. Međutim, dogodilo se najgore moguće, šećeri su postali prava pravcata pošast!
Znate, ako je nešto light, a pokušava ostvariti onaj dojam koliko toliko punog okusa, treba to nečime kompenzirati. Na velika vrata dolaze ugljikohidrati i to ne oni naročito kompleksni ili kvalitetni. Jednostavni i lagani za ubaciti (što nekako i ide uz mantru tih proizvoda jer ipak su "light") došli su u sve od salama do majoneze.
Jedan izvor energije koji bi se pojavio nešto prirodnije u takvoj hrani supstituirali smo šećerom koji je, ako je vjerovati marketingu, otkupio grijehe proizvoda.
I kako tu negdje onda smjestiti proizvod koji u nazivu ima masnoće i kiselinu? Zapravo, vrlo prirodno i lako jer Omega masne kiseline nisu izmišljotina prepuna šećera. No, možda ste još skeptični jer ste dobar dio života slušali o zločestim mastima? Zar je sve bilo krivo?
Pa ono...Pretjerivati u hrani nije pametno. Neka moralna učenja, štoviše, ukazuju da se radi i o grijehu, a tako ni masti nisu nešto što možemo jesti uvijek i u neograničenim količinama.
Čekaj, masti su važne?
Ipak, zbog svoje važne uloge u našemu tijelu, pogotovo kada govorimo o stabilnim hormonima, masti ne treba istjerati bakljama i vilama. Nisu čudovište doktora Frankensteina! Samo zato što nisu proteini, ne znači da ih treba gledati kao loše.
I tu su sada Omega masne kiseline! Pogotovo Omega 3! Ima razloga zašto bi nju nazvali esencijalnom masnom kiselinom. Kada čujete tu riječ - odmah znate da se radi o nečem važnom i tijelu korisnom, a u svijetu prehrane to obično ukazuje na potrebu pažljivog unosa jer tijelo to samo po sebi ne može sintetizirati. Takav je i ovdje slučaj.
Tijelo, koje je tu mogućnost nekada možda i imalo, danas više nije učinkovito u samostalnom sintetiziranju Omega 3 i 6 masnih kiselina. Onih s brojem 9, a to mu još nekako ide, ali prvotno navedene dvije moramo unositi iz vanjskih izvora.
S obzirom da se naša prehrana drastično razlikuje od one naših predaka, danas nemamo najbolju ravnotežu tih kiselina te je disbalans prečesto pogodovao povećanom unosu Omega 6, nasuprot Omega 3. E sad, zakon "velikoga" ovdje ne vrijedi jer upravo su Omega 3 one na koje želimo staviti naglasak?
Zašto Omega 3?
Jer su ALA, EPA i DHA! Znamo, ovo su sve one riječi, svi oni superlativi, koje ste željeli čuti! Ne brinite, idemo pojasniti.
ALA - ili alfa linolenska kiselina je vrsta omege 3 koju pronalazimo uglavnom u biljkama. Poslužit će nam za sintezu staničnih membrana, a želimo li ju pronaći u nekim prehrambenim izvorima možemo to učiniti u raznim vrstama ulja (laneno ili uljane repice), te sjemenkama lana, orasima i soji.
EPA - ili eikozapentaenska kiselina (probajte to reći tri puta brzo!) nužna nam je za normalno funkcioniranje imuniteta i imunosnog sustava općenito, a važnost toga, posebno u ova pandemijska vremena, nije potrebno dodatno naglašavati. Konzumirajući ju može se smanjiti rizik od kroničnih bolesti!
DHA - ili dokozaheksanska kiselina igra ulogu u povoljnom funkcioniranju živčanog sustava i pravilnom radu mozga koji dosta ovisi o razini prisutnosti DHA. Lošije pamćenje, problemi s kognitivnim funkcijama, čak i određene muke s razvojem neurološke prirode u mladih, povezani su s nedostatkom DHA, također, uz isti se vežu i mnogo neugodnije bolesti, Parkinsonova i Alzheimer.
Osim ove tri kratice, imamo još stvari koje vrijedi navesti, točnije, imamo desetak važnih stvari!
10 koristi omega 3:
1. Pomažu smanjiti/povoljno regulirati krvni tlak
2. Povisit će količinu HDL kolesterola (to je onaj dobri, a ne njegov zli brat blizanac!)
3. Važne su za čvrstoću kostiju
4. Poboljšavaju snagu stiska i smanjuju bol u zglobovima kod artritičnih oboljenja
5. Smanjit će pojavu krvnih ugrušaka i naslaga u žilama
6. Igraju važnu ulogu u zdravlju očiju
7. Povoljno utječu na faktore rizika kod srčanih oboljenja
8. Kod mladih pomažu umanjiti simptome ADHD-a
9. Odlične za trudnice, kako za majku tako i bebu
10. Istraživanja pokazuju dobar učinak u borbi s depresijom i anksioznim stanjima
Da, sve to, a mogli bi i više razdužiti, od nečega što zovemo masnim kiselinama! Moramo priznati da se kroz godine reputacija ovih preparata značajno popravila unatoč dugogodišnjoj antikampanji, te su oni sada naširoko preporučeni, istraživani i sve kvalitetniji.
Upravo zbog svojih nepobitnih korisnih učinaka Omega 3 suplement danas možete pronaći u ormariću svakog tko brine o svome tijelu, bilo da se radi o rekreativcu, osobi male fizičke aktivnosti, ili profesionalnom sportašu, čak i bodybuilderu.
Od srca i jetre do kostiju i očiju, pa sve do blagotvornog učinka po mentalno zdravlje, Omega 3 s pravom i danas slovi za jedan od najkorisnijih preparata kojeg se zbog ekonomičnog pakiranja uvijek isplati uvrstiti u svoj arsenal!
Team Proteka
